Fizzit v2

Switch to desktop Register Login

Svijet

Objavljen globalni indeks prosperiteta za 2012. godinu - Hrvatska odlična u sigurnosti, očajna u društvenom kapitalu

legatum djeca

 

Legatum institut iz Londona objavio je 3. studenoga 2011. svoj šesti u nizu indeks prosperiteta koji obuhvaća 142 zemlje svijeta i grupira ih prema šest kategorija – gospodarstvu, poduzetništvu i prilikama, vladajućim institucijama, obrazovanju, zdravstvu, sigurnosti, osobnim slobodama i društvenom kapitalu.

Koje su se zemlje našle na samom vrhu popisa, a koje na dnu? Gdje se nalazi Hrvatska? U kojim smo područjima postigli dobre rezultate, a u kojima loše? Kako stojimo u odnosu na zemlje iz regije? Tko je ugodno iznenadio, a tko razočarao? Odgovore na sva ova pitanja, i mnoga druga, doznajte ovdje.


Kada govorimo o prosperitetu jedne nacije tada nije dovoljno samo odgovoriti na pitanje s kolikim financijskim sredstvima ona raspolaže i u kakvom stanju je njeno gospodarstvo već se valja osvrnuti i na opću kvalitetu života koja se mjeri faktorima koji nisu nužno vezani uz gospodarstvo kao što su zadovoljstvo građana i njihov osjećaj sigurnosti, kvaliteta zdravstvenog sustava, sloboda govora i djelovanja te mogućnosti koje im pruža obrazovanje. Kako bi kvantificirao kategorije koje se inače vezuju uz subjektivna tumače, Legatum institut - neovisan član Legatum grupe, privatne investicijske kompanije koju je osnovao novozelandski milijarder Christopher Chandler – još od 2008. objavljuje svoju najvažniju publikaciju, Legatum indeks prosperiteta.


Ove godine Hrvatska je zauzela 50. mjesto, čime je pala za 12 pozicija u odnosu na 2010. godinu. Time smo našli u skupini zemalja druge po redu, srednje kategorije, među kojima su još, na primjer, Italija na 33. mjestu, Brazil na 44., Grčka na 49., Saudijska Arabija na 52., Kina na 55., Meksiko na 61. i Rusija na 66. mjestu. Na ukupnom popisu već dvije godine za redom vodi Norveška kao zemlja s najboljim indeksom prosperiteta, a među onima koji se u 2012. najviše mogu pohvaliti svojom perspektivom napretka nalaze se dalje redom Danska, Švedska, Australija, Novi Zeland, Kanada, Finska, Nizozemska, Švicarska i Irska na prvih deset mjesta. Sljedeću desetorku među vodećima čine Luksemburg, Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Island, Austrija, Belgija, Hong Kong (ovdje tretiran kao zasebna država), Singapur, Tajvan i Francuska, a slijede ih Japan, Španjolska, Slovenija, Malta, Portugal, Južna Koreja, Češka, Ujedinjeni Arapski Emirati i Cipar, čime se zatvara krug 30. najprosperitetnijih nacija. 

 

legatum ukupno


Od svih šest kategorija Hrvatska je najvišu poziciju zauzela u području sigurnosti, gdje se nalazi na 35. mjestu, čime je u odnosu na 2010. pala za jednu poziciju i ušla u područje srednje kategoriziranih zemalja. Kategorija sigurnost odgovara na pitanje na koji način osobna sigurnost građana te ukupna nacionalna sigurnost nacije utječe na rast kapitalnih investicija i opću razinu blagostanja u zemlji. Usporedbe radi, Sjedinjene Američke Države u ovoj kategoriji zauzele su 27. mjesto, Grčka 38., a Italija 42., a iz priloženih podataka da se opaziti da smo ocijenjeni kao druga najsigurnija zemlja bivše Jugoslavije, iza Slovenije koja u ovoj kategoriji zauzima visoko 14. mjesto. Indeks prosperiteta u kategoriji sigurnosti stavlja Crnu Goru na 38., Srbiju na 60. mjesto, Makedoniju na 69., a Bosnu i Hercegovinu na 71. mjesto. Kao tri najsigurnije zemlje svijeta ističu se Island, Norveška i Finska na vodeće tri pozicije u ovoj kategoriji. 


Pogled na ukupnu listu pokazat će nam da je od svih zemalja bivše Jugoslavije jedino Slovenija uspjela ući u krug 30 najboljih, na 24. poziciji. Crna Gora uspjela se ugurati u skupinu zemalja srednje kategorije, kao i Hrvatska, no zaostaje za nama za sedam pozicija i nalazi se na 57. mjestu dok su ostale zemlje Zapadnog Balkana ostale u srednje-niskoj kategoriji pa tako Makedonija zauzima 75., Srbija 79., a Bosna i Hercegovina 99. mjesto.


Kada je u pitanju regija, posebno je zanimljivo pokušati odgovoriti na pitanje kako stojimo u području gospodarstva. Ova kategorija pokušava odgovoriti na pitanje na koji način stanje u gospodarstvu jedne nacije utječe na prihode po glavi stanovnika te do koje mjere doprinosi njenom ukupnom prosperitetu. Ovdje Hrvatska također ulazi u srednju kategoriju i zauzima 59. mjesto, čime je u odnosu na 2010. godinu doživjela pad od šest pozicija. Susjedi iz Slovenije, premda također u istoj skupini kao i mi kada je u pitanju ova kategorija, ipak su zauzeli bolje mjesto od nas i sada se nalaze na 41. poziciji međutim važno je istaknuti da se Hrvatska kada je gospodarstvo u pitanju nalazi u znatno boljem položaju od svih ostalih zemalja bivše Jugoslavije. Tako su Crna Gora i Makedonija uspjele ući u skupinu zemalja niže-srednje kategorije no nalaze se tek na 105. i 109. mjestu dok je gospodarski prosperitet u Bosni i Hercegovini i Srbiji u puno gorem stanju pa se tako obje ove zemlje nalaze u najniže rangiranoj skupini kada je u pitanju njihovo gospodarstvo i zauzimaju 114. i 120. mjesto. Kao što jasno možemo vidjeti, Bosna i Hercegovina i Srbija spadaju kategoriju gospodarskih potpuno bezperspektivnih zemalja pa se stoga legitimno može postaviti pitanje treba li Hrvatska, kao zemlja koja teži gospodarskom napretku, doista stupati u integracije s ovim državama.


Kada je u pitanju usporedba gospodarskog prosperiteta u Hrvatskoj sa zemljama Europske unije, Hrvatska je u boljem položaju od Estonije na 60., Mađarske na 68.,Latvije na 80., Litve na 82., Grčke na 85., Bugarske na 93. i Rumunjske na 94. mjestu, a svoje uzore svakako treba potražiti u Švicarskoj, Norveškoj i Singapuru koji su u ovoj kategoriji zauzeli vodeće tri pozicije.


U području poduzetništva i prilika Hrvatska je opet uspjela ući u kategoriju srednjih zemalja, i to na 48. mjesto. Ovdje se pokušava odgovoriti na pitanje koliko su građani jedne zemlje poduzetni i koliko se u njoj razvija poduzetnička kultura te do koje mjere se potiče inovativnost. Na žalost, ovdje valja primijetiti kako smo u odnosu na 2010. godinu pali za čak 11 mjesta. Naime, te godine smo u ovoj kategoriji zauzimali 37. mjesto pa se stoga moramo zapitati kreće li se poticanje poduzetničke klime u našoj zemlji u pravom smjeru. Što se tiče zemalja bivše Jugoslavije, zabrinjavajuće je primijetiti da je Slovenija poprilično odmakla ispred nas pozicioniravši se u ovoj kategoriji na 25. mjestu te tako ušla u skupinu zemalja s najbolje poticanom poduzetničkom kulturom. Crna Gora i Makedonija također se nalaze u skupini srednje rangiranih zemalja kada je u pitanju ova kategorija no zaostaju za nama i nalaze se na 58. i 70. mjestu. Srbija i Bosna i Hercegovina ovaj put su uspjele barem zadržati se u skupini zemalja niže-srednje skupine i zauzimaju 79. i 94. mjesto. Ukoliko želimo poboljšati svoje poduzetničke prilike svakako trebamo učiti od Danske, Švedske i Finske koje su se ove godine pokazale najuspješnijim zemljama prema ovom kriteriju.

 

legatum hrvatska


Kako u Hrvatskoj postoji tendencija okrivljavati kako prošlu tako i aktualnu vlast za stanje u zemlji, bit će svakako zgodno pogledati kako se hrvatske vladajuće institucije daju usporediti s onima u svijetu. Kada je u pitanju uspostava formalnih državnih institucija i način na koji njihovo djelovanje doprinosi ukupnom boljitku jedne zemlje, Hrvatska opet ulazi u skupinu srednje rangiranih zemalja i zauzima 52. mjesto. Ovdje smo ponovno doživjeli pad u odnosu na 2010. godinu kada smo u ovoj kategoriji zauzimali 48. poziciju, a loša vijest za nas je i ta da ovdje prilično zaostajemo za Slovenijom koja tu zauzima solidno 29. mjesto i opet ulazi u krug vodećih svjetskih zemalja. Kao i u području poticanja poduzetničke kulture, Crna Gora se i kada je ovaj kriterij u pitanju nalazi u istoj skupini zemalja kao i mi, ali na 66. mjestu što znači da bi nam uskoro mogli početi puhati u leđa, dok smo još uvijek u prednosti nad Makedonijom, Srbijom i Bosnom koje su ovdje ušle u kategoriju srednje-niže rangiranih zemalja i zauzimaju 77., 82. i 108. mjesto, čime jasno pokazuju kako još moraju dosta poraditi na uspostavi svojih državnih institucija i njihovom adekvatnom funkcioniranju. Kako doskočiti ovom izazovu mogu nam pokazati vodeće tri zemlje u ovoj kategoriji, a to su Švicarska, Novi Zeland i Danska.


Za prosperitet jedne zemlje iznimno je važna i kvaliteta njenog obrazovanja. Hrvatska se ovdje opet našla u kategoriji srednje rangiranih zemalja, i to na 56. mjestu. Čini se da se politika besplatnog visokog školovanja nije isplatila jer statistika jasno pokazuje kako smo u odnosu na 2010. godinu pali za 12 mjesta u ovoj kategoriji – tada smo, naime, zauzimali 44. mjesto u području obrazovanja. Kako u Hrvatskoj postoji prilično učestala tendencija ismijavanja sustava obrazovanja u Sjedinjenim Američkim Državama te širenje priče o 'glupim Amerima', ovdje će zgodno biti napomenuti kako se ova zemlja nalazi na visokom petom mjestu u svijetu po kvaliteti svog obrazovanja, odmah iza vodećeg Novog Zelanda, drugoplasirane Australije, trećeplasirane Kanade i četvrtoplasiranog Tajvana. Zanimljivo je primijetiti da se u svih pet vodećih zemalja u svijetu u kategoriji obrazovanja plaćaju prilično visoke školarine na njihovim visokim učilištima.


Od zemalja bivše Jugoslavije, kada je obrazovanje u pitanju, svojim rezultatom može se pohvaliti Slovenija koja je ovdje zauzela impresivno 9. mjesto. Kada su u pitanju ostale zemlje bivše države, u oči svakako upada podatak da se Crna Gora smjestila jednu poziciju ispred nas, na 55. mjesto, još uvijek unutar iste, srednje rangirane skupine zemalja. U istoj skupini nalazi se i Srbija, ali na 61. mjestu dok su Makedonija i Bosna i Hercegovina ostale u skupini srednje-nisko rangiranih država te zauzimaju 71. i 74. poziciju.

 

legatum norveska


Usprkos brojnim prigovorima na zdravstveni sustav u našoj zemlji, kada je pitanju ova kategorija ne stojimo tako loše kako bi možda na prvi pogled mogli pomisliti. Tu smo zauzeli pristojno 37. mjesto i opet spadamo u srednje rangiranu skupinu zemalja. No na žalost, i kada je ovaj kriterij u pitanju bilježimo pad na ljestvici u odnosu na 2010. godinu kada smo bili na 33. mjestu. Ove godine zaostajemo za Slovenijom koja se drži na 25. mjestu i još jednom ulazi u krug vodećih svjetskih zemalja. U ovoj kategoriji sve ostale zemlje bivše Jugoslavije uspjele su se ugurati u istu jakosnu skupinu kao i mi pa tako Crna Gora zauzima 53., Bosna i Hercegovina 55., Srbija 61. i Makedonija 71. mjesto. Odgovor na pitanje kako poboljšati kvalitetu zdravlja svojih sugrađana možemo potražiti u Luksemburgu, Sjedinjenim Američkim Državama i Švicarskoj, zemljama koje su prema istraživanju Legatum instituta u ovoj kategoriji zauzele vodeća tri mjesta.

 

Svakako je zabrinjavajuće primijetiti da se Hrvatska u dvije kategorije nalazi u skupini srednje-niže rangiranih zemalja, a to su osobne slobode i društveni kapital. Kada govorimo o osobnim slobodama, ovdje se svakako moramo osvrnuti na slobodu javnog izražavanja, slobodu vjere i udruživanja te stupanj tolerancije prema imigrantima te svim vrstama manjina. Nema sumnje da Hrvatska s neslavnim 100. mjestom upravo u ovom području mora popraviti svoje rezultate, a svakako se treba duboko zamisliti nad podatkom da smo samo dvije godine ranije, 2010. godine, zauzimali puno višu poziciju. Tada smo, naime, bili 38. u kategoriji osobnih sloboda. Poražavajući po nas su i podaci da je Slovenija ovdje odmakla daleko ispred nas, na 28. mjesto i još jednom ušla u kategoriju vodećih zemalja svijeta, a treba primijetiti i da se ispred nas nalaze i Crna Gora na 75., Srbija, na 87. i Makedonija na 90. mjestu, sve kao i mi u skupini niže-srednje rangiranih država dok je od zemalja bivše Jugoslavije jedino Bosna i Hercegovina u lošijoj poziciji od nas kada su osobne slobode u pitanju. Naši susjedi tu se nalaze na vrlom niskom 131. mjestu i ulaze u neslavnu najslabiju skupinu zemalja. Ukoliko pogledamo ukupnu listu, stanje po pitanju osobnih sloboda najbolje je u Kanadi, Novom Zelandu i Australiji. 

 

Ipak, najgori rezultat od svih područja naša zemlja postigla je u kategoriji društvenog kapitala. Kada govorimo o društvenom kapitalu i njegovom utjecaju na prosperitet jedne nacije, pokušavamo odgovoriti na sljedeća pitanja: koliko su snažne formalne i neformalne društvene mreže u jednoj zemlji kao i svijest o općem dobru, koliki je postotak ljudi koji se bave nekom vrstom volonterskog rada te do koje mjere smo spremni pomagati drugim pripadnicima svoje zajednice kako bi ostvarili boljitak. Na žalost, čini se da se ocjena o Hrvatima kao narodu koji nije dovoljno osviješten kada je u pitanju opće dobro ovaj put itekako ostvaruje. Naime, u kategoriji društvenog kapitala zauzeli smo loše 110. mjesto i smjestili se u skupinu srednje-niže rangiranih zemalja, a da stvar bude gora, i ovdje smo iskusili drastičan pad u odnosu na 2010. godinu kada smo u ovom području bili 41. Ovime se čini da se priča o nedostatku sloge i empatije među Hrvatima neslavno ostvaruje. Statistika neumoljivo pokazuje da ovdje nema vremena za gubljenje, a kako krenuti pravim putem mogu nam pokazati Norvežani, Danci i Australci. Nadalje, statistika ovdje također potvrđuje pretpostavku o Balkanu kao području koje ne njeguje solidarnost kao vrlinu. Naime, Crna Gora i Makedonija ušle su ovdje u istu skupinu država kao i mi no nalaze se, doduše, na nešto boljim pozicijama od nas – na 102. i 106.mjestu. Srbija se nalazi pet pozicija iza nas, na 115. mjestu, a Bosna na 117. Obje zemlje ušle su u najlošiju skupinu zemalja kada je ovo područje u pitanju. Iza nas u istoj skupini nalaze se još samo Nepal na 111. i Kamerun na 112. mjestu da bi potom vodeću, 113. poziciju u skupini najgorih zauzela Rumunjska, a iza nje se smjestio 114. plasirani Ekvador.

 

legatum danska


Osim podataka za Hrvatsku svakako je korisno opaziti i neke interesantne trendove na globalnoj razini. Tako su, na primjer, Sjedinjene Američke Države prvi put u povijesti Legatumovih istraživanja ispale iz skupine najboljih 10 zemalja i sada zauzimaju 12. mjesto, a Legatumovi stručnjaci procjenjuju kako je do toga došla zbog činjenice da se nešto smanjio broj Amerikanaca koji su potvrdno odgovorili na pitanje 'Može li se napredovati zahvaljujući napornom radu?' On sada iznosi 85,20%. Usporedbe radi, u Hrvatskoj je odgovor 'da' na isto pitanje dalo svega 32,50% stanovništva što prilično govori o stavu naših sugrađana prema radu koji dovodi do blagostanja i napretka.


Na pitanje imaju li povjerenja u financijske institucije 58,80 posto Hrvata odgovorilo je potvrdno no podatak treba uzeti s rezervom jer je, kada je naša zemlja u pitanju, uzet još 2006. godine prije nastupanja globalne gospodarske krize. Prema podacima iz 2011. godine, čak 90,20 posto Hrvata vladajuće strukture u našoj zemlji smatra korumpiranima, a ono na što smo ponosni jest ljepota okoliša. Naime, na pitanje jesmo li zadovoljni izgledom našeg krajolika čak 86 posto Hrvata dalo je odgovor 'da' tijekom 2011. godine. Te iste godine Hrvatsku je kao dobro mjesto za imigrante ocijenilo 55,30 posto ispitivača dok see njih 64,50 posto pozitivno izjasnilo o našoj zemlji kao mjestu gdje se etničke manjine mogu osjećati ugodno. Poražavajuće je primijetiti da je tijekom 2011. samo 28,40 posto Hrvata pomoglo nepoznatoj osobi u nevolji, a samo njih 16,20 posto misli kako može vjerovati svojim sugrađanima. Usporedbe radi, tijekom 2011. u Australiji je nepoznatoj osobi pomoglo 68 posto stanovnika, a njih 46,10 posto smatra kako može vjerovati drugima. U istom tom razdoblju Danskoj je nepoznatim osobama pomoglo 54,60 posto ljudi, a drugima smatra da može vjerovati njih 62 posto.


Što se tiče globalnih trendova, treba još primijetiti da ukupna razina prosperiteta raste, ali zato pada razina osobne sigurnosti. Očekivano, ovdje su najgore rezultate postigle zemlje Bliskog Istoka te južnoameričke zemlje. Iz Legatumovog izvješća također možemo vidjeti kako zemlje jugoistočne Azije grabe grupnim koracima naprijed. Tako je, na primjer, najveći napredak u prosperitetu u odnosu na 2009. godinu postigla Indonezija koja se uspela od 63. na 26. poziciju. Hong Kong, Singapur i Tajvan nalaze se među 10 najbolje plasiranih država u području ekonomije te među 20 najboljih u ukupnoj statistici. Nadalje, od 30 vodećih zemalja svijeta čak njih 27 ima demokratsko društveno uređenje, a primjećuje se i da je u zemljama koje imaju nisku razinu društvenog kapitala prisutan trend visoke razine državne regulacije, kao i da stupanj tolerancije prema drugima znatno diže priliku za prosperitetom jedne zemlje.

 

Spomenimo ovdje još da se na popisu deset najgorih zemalja svijeta po indeksu prosperiteta, redom od 133. do 142. mjesta, nalaze Etiopija, Jemen, Zimbabve, Togo, Burundi, Haiti, Čad, Afganistan, Kongo i Centralnoafrička Republika dok za Kubu i Sjevernu Koreju nema podataka na raspolaganju što ukazuje na zatvorenost tih zemalja prema mogućnosti stjecanja informacija o pravom stanju u njima. 

 

legatum svedska


Cijelu Legatumovu studiju, s detaljno objašnjenom metodologijom istraživanja, možete pročitati ovdje, ukoliko vas interesiraju detaljniji podaci za svaku pojedinu zemlju, potražite ih ovdje, a o samom Legatum institutu pročitajte ovdje.  

 

FaLang translation system by Faboba

2012. © Fizzit.net

Top Desktop version