Fizzit v2

Switch to desktop Register Login

Posao i financije

Projekcije HNB-a za iduću godinu: štednja države ili gubitak kreditnog ratinga


recession

U projekcijama monetarne politike za 2012. HNB je predstavio tri moguća scenarija razvoja situacije u Hrvatskoj iduće godine.


Ako se ništa ne promijeni i budžet ostane ovogodišnjeg, deficit će dosegnuti 7% BDP-a  javni dug će porasti na 76% BDP-a do 2014. godine. Obje brojke uključuju i gubitke HAC-a. U tom slučaju, kažu iz HNB-a, siguran je pad kreditnog rejtinga Hrvatske, za kamate za javni dug bi odlazilo 10% BDP-a, a država i privatni sektor ne bi se više mogli zaduživati u inozemstvu. HNB kaže da u tom slučaju prijeti i gubitak međunarodnih deviznih rezervi, koje su prilično visoke.

Ukoliko vlada provede minimalnu fiskalnu prilagodbu, što znači da se drži ograničenja prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, rashodi bi se smanjili za otprilike 6 milijardi kuna, koliko je naveo i ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić, manjak opće države iznosio 5,6% BDP-a s uključenim HAC-om u 2012., dok bi javni dug iznosio 63% BDP-a do 2014. U ovom slučaju BDP će stagnirati, dakle neće biti rasta. Ako se država ne uspije zadužiti u inozemstvu, morat će se zadužiti na domaćem tržištu, što znači da bi građani i tvrtke teže dolazili do kredita. I u tom slučaju prijeti veliki pritisak na međunarodne rezerve HNB-a.

Treći scenarij je onaj koji zagovara Rohatinski. Prema njemu za dugoročno održive javne financije treba smanjiti udio rashoda države za 1,5 % BDP-a u odnosu na 2011., dakle oko 9 milijardi kuna. Treba povećati  PDV i  pomiriti se s padom BDP-a za 0,2 posto u 2012. 

Na žalost, Rohatinski i dalje ništa ne kaže o monetarnoj prilagodbi uz fiskalnu, odnosno smanjenju notorno previsokog tečaja kune. Činjenica da nam je uvoz godinama bio gotovo dvostruko veći od izvoza znači samo jednu stvar: da nam je valuta precijenjena, što znači da građani imaju veću kupovnu moć od one koja im realno pripada po rezultatima na svjetskom tržištu i zaduženje raste. No, Rohatinski već odavno odbija dozvoliti klizanje tečaja, pravdajući to zaštitom građana koji otplaćuju kredite, dok kritičari kažu da time štiti banke i njihove plasmane i mogućnost naplate.

Iz nove vlade su već najavili da nema mnogo prostora za uštede, tako da je najvjerojatnija opcija negdje između prvog i drugog scenarija. 

{jathumbnail off}
FaLang translation system by Faboba

2012. © Fizzit.net

Top Desktop version