Fizzit v2

Switch to desktop Register Login

Filozofija i religija

Vjeronauk u školama: praksa drugih država

religious

Najveći protivnik RKC u Hrvata Don Ivan Grubišić, nakon što godinama napada financiranje crkve iz proračuna, obrušio se i na vjeronauk u školama. Kakva je praksa u drugim europskim državama? Site koj se bavi pitanjima vjeronauka, vjeroznanci.com, je to istražio. 

 

Ažurirano Nedjelja, 25 Ožujak 2012 00:16

Hitovi: 3915

Opširnije...

Je li Marx bio u pravu?

marx

'Za divno čudo, politički korektni egalitarizam nekako najviše paše intelektualnom snobizmu načitane elite. Njihova naklonost prema doslovnom marksizmu nema veze s ekonomskom teorijom, nego s mržnjom prema poduzetništvu i srednjoj klasi. Duh ovog anti-buržujskog sentimenta ima dakle više zajedničkog sa svojim podrijetlom u aristokratskom preziru spram nižih klasa, nego s egalitarizmom'

John M. Ellis, Literature Lost: Social Agendas and the Corruption of the Humanities

Ažurirano Nedjelja, 25 Ožujak 2012 00:16

Hitovi: 5883

Opširnije...

Nomen est omen: apsurdno ime ateističke udruge Protagora

udrugaprotagora

Surfajući tako bespućima Interneta, nađoh na indexu.hr članak čiji me naslov vrlo zaintrigirao: Protagora odgovara Jezerincu: crkva je kroz povijest provodila progone, a ne ateisti. Obzirom da je Protagora mrtav pa skoro već dvije i pol tisuće godina, živo me zaintrigiralo kako išta može poručiti vrlo živome hrvatskome vojnom ordinariju, a naročito kako to da je, izgleda, relativno dobro informiran o povijesnim događanjima stoljećima nakon njegove smrti. Ubrzo mi postade jasno da nije riječ o starogrčkom filozofu nego o udruzi koja je uzela njegovo ime, s ciljem, kako na svojim stranicama vele  zaštite 'prava ireligioznih osoba i promicanje ireligoznog poimanja svijeta'.
 
Ukratko, u Hrvatskoj, dakle, postoji udruga ateista nazvana Protagora. A to je, bez sumnje, zaista novi vrhunac hrvatskog teatra apsurda.

Ažurirano Nedjelja, 25 Ožujak 2012 00:16

Hitovi: 9164

Opširnije...

Možemo li pronaći svog osobnog boga u ateističkom hramu?

curicamoli
Britanski pisac i autor gledanih TV emisija Alain de Botton predložio je gradnju ateističkih hramova.

 
'Tamo gdje ti je zadovoljstvo je tvoje blago. Tamo gdje je tvoje blago je tvoje srce. Tamo gdje ti je srce je tvoja sreća.' Citat je ovo kojeg ćete danas često pronaći na Facebook statusima romantičnih tinejdžerki i kao upis na njihovim osobnim blogovima. Mnoge među njima nisu ni upoznate s podatkom da je njegov autor katolički svetac, Aurelije Augustin od Hippa, filozof i teolog koji je živio na prijelazu iz 4. u 5. stoljeće i čije pisanje je znatno utjecalo na razvoj kršćanstva i zapadne kršćanske kulture.
 
Svojim riječima sveti Augustin poručuje nam svevremensku istinu: u ovome svijetu svatko ima svog osobnog Boga. 

nietzscheU današnjem svijetu neki će na pitanje vjeruju li u Boga otvoreno odgovoriti dok će ga drugi smatrati suviše indiskretnim i odgovor će zadržati za sebe. Bog svetog Augustina nije samo transcendentalni kršćanski bog nerijetko personificiran poput starca sa sijedom bradom koji sjedi na oblaku, već to može bilo koji objekt koji čovjeku pruža oslonac i kojeg štuje kao nešto više - novac, uspjeh, užitak, tehnologija, znanost... sve ono za što pojedinac osjeća da njegovom pukom biološkom postojanju daje smisao. 

Intrinzičnom potrebom čovjeka da vjeruje u nešto više bavio se i čuveni njemački filozof Friedrich Nietzsche u 19. stoljeću. Na pitanje zašto ljudi u sebi nose potrebu za religioznošću u svom djelu S onu stranu dobra i zla iz 1886. godine odgovara kako je čovjek životinja koja nije do kraja determinirana.  Kada životinja dođe na svijet, ona se oslanja na svoje instinkte koji joj pomažu u preživljavanju od skoro pa najmlađe dobi. Ljudske bebe, s druge strane, nemaju tu sposobnost, i stoga su od malih nogu ovisne prvo o majci, a onda i o široj okolini. Zbog toga se kod njih javlja intrinzična potreba za oslanjanjem na nešto više, nešto pouzdanije... Upravo zbog te potrebe na oslanjanje Nietzsche također čovjeka naziva 'slabašnom životinjom' i vidi ga kao most, sponu između životinje i nadčovjeka. 

Nadalje, valja naglasiti kako društvo u kojem živi i kultura koja ga okružuje oblikuju djetetovu osobu od trenutka njegovog rođenja te ono polako počinje biti svjesno ograničenja koja su mu nametnuta s jedne strane te mogućnošću izbora, koji proizlazi iz njegove slobodne volje, s druge. Stvaranjem kulturološke, civilizacijske pozadine unutar koje promišljamo i djelujemo našu slabost na koju ukazuje Nietzsche zapravo pretvaramo u snagu. Naša urođena biološka slabost tjera nas na potrebu za interveniranje u postojeći svijet na što ukazuje  njemački filozof i teolog, aktivni sudionik Sturm und Drang pokreta, Johann Gottfried Herder u 2. polovici 18. stoljeća. Međutim, takva vrsta intervencije može biti opasna, ponekad po naše živote, a ponekad po naš ego. Stoga će mnogi, umjesto izlaganja riziku, radije odabrati status quo te konačnu odgovornost prebaciti na neku višu silu. 'Oboljela je jer je Bog tako htio.' 'Opijala se na poslu jer joj zločesti šef nije htio dati plaću i on je kriv za to što je dobila otkaz', 'Znanost će nam omogućiti bolji život' samo su neke od danas tipičnih dogmatskih fraza koje ukazuju na ljudsku potrebu na poncijepilatsko pranje ruku od odgovornosti i oslanjanje na ono što stoji daleko negdje, nedostižno, iznad njih. 

Vjernici će oslonac i utjehu pronaći u Bogu dok je spektar oslonaca za jednog ateista mnogo širi. Švicarski pisac i televizijski voditelj Alain de Botton nedavno je privukao pažnju javnosti prijedlogom iznesenim u svojoj najnovijoj knjizi, Religija za ateiste, da se diljem Velike Britanije, a kasnije i šire, krene graditi hramove za ateiste. Pita se: 'Zašto bi religiozni ljudi imali najljepše zgrade u zemlji?' te nadodaje: 'Možete izgraditi hram bilo čemu što je pozitivno i dobro. To bi moglo značiti: hram ljubavi, prijateljstva, mira ili perspektive.' 

Za sada zvuči dobro. Zar itko razuman i dobra srca može imati nešto protiv ljubavi i prijateljstva? Međutim, drugačiji odgovor nameće se kada ateizam umjesto čistog negiranja postojanja Boga krenemo promatrati iz perspektive fenomena koji potiče relativizaciju društva, a time i rušenje krovnih civilizacijskih vrijednosti. Hram je, laičkim jezikom rečeno, vjerska ustanova u kojoj se štovatelji nekome ili nečemu klanjaju. Vjernici bilo koje vjere klanjat će se svome bogu. No kome ili čemu će se klanjati ateisti? Da, možda će to doista biti ljubav i prijateljstvo, no možda će to biti i znanost - koja nam je, recimo, omogućila stvaranje injekcija penicilina, no jednako tako i stvaranje atomske bombe - ili, pak, lice diktatora u uniformi s izmišljenim činovima koji si gradi spomenike još za vrijeme života, a čiji politički protivnici tiho i neprimjetno nestaju. Što ako se Boga zamijeni čovjekom, kako se u više navrata dogodilo u komunističkim diktaturama ili u nacističkoj Njemačkoj, režimima koji su za sobom posijali hektolitre krvi? Tko garantira da će se ateisti u svojim hramovima uvijek klanjati onom lijepom, mirnom i dobrom? 

alaindebottonBiti ateist, naravno, nije sramota, niti ljude koji ne vjeruju u postojanje Boga treba potjerati u nekakve društvene 'ormare' iz kojih se neće smjeti usuditi proviriti iz straha od odmazde. Uostalom, upravo takav stav bio bi suprostavljen kršćanskom principu tolerancije. Također, nitko ne smije čovjeku braniti divljenje medijima, znanosti ili, recimo, materijalnim vrijednostima, ma koliko nam osobno to djelovalo glupo i površno. Na individualnoj razini problem zapravo uopće ne postoji - sveti Augustin dobro je ustanovio, svatko ima svog osobnog boga i može ga slobodno štovati. Međutim, na široj, društvenoj razini priča poprima nove konotacije. Ukupan sustav vrijednosti društva u kojem živimo u opasnosti je zbog gore spomenute relativizacije vrijednosti do koje dogodi sve jača ateizacija društva. 

U takvom svijetu u konačnici svatko ima svoj hram, ali nitko više ne zna gdje zapravo pripada i koji je smisao njegovog života. Življenje postaje samo postojanje, a civilizacija samo skup individua koje lutaju bez smjera i bez cilja, orunula građevina bez krova čiji temelji samo što se nisu urušili. 

{jathumbnail off}

Ažurirano Četvrtak, 20 Lipanj 2013 19:16

Hitovi: 4240

Priča o malom Isusu

isusovorodjenje

Svim našim čitateljima fizzit.net-ov tim želi sretan i blagoslovljen Božić, kao i ugodne nadolazeće blagdane. Želimo vam da ih provedete u miru, u krugu svojih najdražih, obavijeni ljubavlju, srećom i pažnjom. 
 
Danas, na badnju večer, dok čekamo da se spusti mrak, a na božićnim jelkama zasvjetle lampice, podsjećamo vas kako je davno nekoć sve počelo...

Ažurirano Nedjelja, 25 Ožujak 2012 00:16

Hitovi: 7135

Opširnije...

FaLang translation system by Faboba

2012. © Fizzit.net

Top Desktop version