Fizzit v2

Switch to desktop Register Login

Filozofija i religija

O Uskrsnom trodnevlju - što predstavljaju Veliki četvrtak, petak i subota?

krunica

 

Gotova je korizma. Nekima je poslužila kao razdoblje istinske samorefleksije, propitivanja o sebi, vlastitim grijesima i nesavršenostima, nekima kao test discipline i izazov snage volje u odricanju od onog što im je drago i svakodnevno, a nekima kao sasvim obično razdoblje u kojem je jedina vidljiva promjena do koje je došlo ona na termometru. Završila je, kako to uvijek biva, u posljednji četvrtak prije Uskrsa i tada je počelo tzv. Uskrsno ili Vazmeno trodnevlje.


Veliki četvrtak
Taj posljednji četvrtak prije Uskrsa nazivao još i Velikim četvrtkom. Dan je to kada se prisjećamo Isusove posljednje večere. Najpoznatija vizija iste, bliska i onima koji sebe ne smatraju kršćanima, ona je koju je, temperom na ciglenom zidu, ovjekovječio Leonardo da Vinci, na samom kraju 15. stoljeća, a koja se danas u brojnim, nekad više, a nekad manje kvalitetnim inačicama, nalazi na zidovima brojnih domova. Bio je to dan kada je Isus u Jeruzalemu podijelio svoju posljednju ovozemaljsku večeru sa svojih 12 apostola. Počela je zalaskom sunca, a tijekom nje Isus je, riječima 'jedan će me od vas izdati' predvidio Judinu izdaju te uspostavio svetu misu. Uzeo je komad kruha, razlomio ga, komadiće podijelio apostolima te im kazao: 'Ovo predstavlja tijelo moje  koje će se za vas predati. Činite ovo meni na spomen.' Potom je natočio crno vino u čašu, proslijedio je apostolima te im se obratio sljedećim riječima: 'Uzmite i pijte iz nje svi, ovo je krv moja.' Isus je tada najavio, vlastitu krv prolit će, a svoje tijelo žrtvovati kako bi mučeničkom smrću platio za grijehe sve nas, manjkavih bića koja u svojoj nesavršenosti uvijek trebaju ostati ponizna pred Bogom. Isus je tada uspostavio i svećenički red nalažući svojim apostolima ponavljanje njegove žrtve, njemu na spomen. 


Običaj je da se na Veliki četvrtak slavi večernja misa tijekom tijekom koje svećenik pjeva hvalospjev Slava. Nakon što on okonča,  zazvone zvona koja potom moraju utihnuti sve do uskrsnog bdijenja n Veliku subotu. Misa se služi u bijelome, s oltara se skidaju nakit i ukrasi i prekriva ga se crnim pokrivačem, u znak žalosti zbog Isusove muke i smrti.  Kako je Isus toga danas svojim apostolima prao noge, u mnogim krajevima svećenici su, slijedeći taj običaj, isto činili svojim župljanima, a posebnu čast imali su oni kojima bi to činio vladar, kralj ili car. Običaj je to čija je svrha kršćane podsjetiti na ljubav prema bližnjem te na pružanje pomoći prema nemoćnima. Toga dana prestaje se okopavati polja, kao i baviti bilo kakvim radom – slijedi razdoblje tuge.


Veliki petak
Slijedi Veliki petak, najtužniji dan za sve kršćane, onaj kada je Isus razapet na križu. Toga dana nema misnog slavlja, a vjernici se okupljaju kako bi u tišini promišljali o značaju Isusove muke i smrti. Veliki petak je, uz Pepelnicu (srijedu kojom počinje korizma) jedini dan u godini kada Crkva propisuje post i nemrst svima u dobi između 18 i 60 godina starosti, osim bolesnika kojima je potrebna okrijepa. Tada se ne smije konzumirati meso toplokrvnih životinja, kao i ni njegove prerađevine pa je to razlog zašto mnogi tijekom posta odlučuju jesti ribu. Osim ribe te općenito plodova mora, kršćani na Veliki petak konzumiraju grah, suho voće te tijesto s orasima i makom. Također je običaj na taj dan popiti čašu crnog vina, u spomen na krv koju je Isus prolio za sve nas, a tradicija nalaže i molitvu 33 krunice, u spomen na Isusove 33 ovozemaljske godine. 


Još jedan tradicionalni običaj vezan uz Veliki petak svečana je procesija tijekom koje vjernici hodaju s upaljenim svijećama te nose križ koji simbolizira onaj na kojem je skončao Isus. Također je običaj staviti svijeću na prozor, a ono što je po tradiciji strogo zabranjeno jest zabiti koplje ili bilo kakav drugi oštri predmet u zemlju. Toga dana šutimo i tugujemo.


Velika subota
Šutnja i tuga nastavljaju se i na Veliku subotu. Vjernici su šokirani saznanjem da je Isus preminuo no istovremeno se u njima budi nada jer sada, kad je sišao nad Pakao, znamo: Pakao više nije tako strašan, njega Gospod čuva. Spasenje će doći. Dok ga čekamo, u tišini molimo. U crkvi se zadržavamo pored posebno uređenog Isusova groba te razmišljamo o njegovoj muci na križu te silasku do vrata Pakla. 


Na Veliku subotu zabranjeno je slaviti sve sakramente osim ispovijesti i bolničkog pomazanja, a u noći između nje i Uskrsa počinje uskrsno bdijenje koje je Sveti Augustin još nazvao i 'majkom svih bdijenja'. Tijekom njega proslavlja se cjelokupna povijest našeg, kršćanskog spasenja, a sam obred, koji počinje tzv. službom svjetla, mora okončati prije uskršnje zore. Vjernici se okupljaju ispred ognja kojeg svećenik blagoslovljuje, a tim istim plamenom pali se i uskrsna svijeća koja simbolizira samog Isusa. Nju svećenik označava grčki slovima 'alfa' i 'omega', koja simboliziraju početak i kraj svega, kao i brojem koji odgovara tekućoj godini. Svijeća mora biti od prirodnog voska, upravo njenim paljenjem vjernici počinju slaviti najsvečaniji od svih dana – Uskrs. Gore spomenuti plamen tu je kako bi nas podsjetio na Duha Svetoga po kojem je Blažena Djevica Marija začela Isusa.


Običaj je da žene na Veliku subotu nose košare hrane, poput šunke, pince, gibanice i mladog luka, na blagoslov u crkvu, a ono što će većinu najviše razveseliti jest tradicija bojanja pisanica, što po tradiciji čine djeca. U njima ćete uživati na uskršnje jutro kada slijedi gozba, u krugu obitelji, kako najvećem kršćanskom blagdanu i priliči.

 

FaLang translation system by Faboba

2012. © Fizzit.net

Top Desktop version