Fizzit v2

Switch to desktop Register Login

Filozofija i religija

Demistificiramo filozofiju: Jose Ortega Y Gasset i Hajime Tanabe - kako nam filozofija pomaže mijenjati sebe

samorefleksija

 

Još u prvoj polovici 17. stoljeća francuski filozof Rene Descartes tvrdio je kako je moguće biti svjestan postojanja sebe samog kao svjesnog bića uz istovremeno sumnjanje u postojanje svijeta oko sebe. I ne samo tome. Možemo čak sumnjati i u stvarno postojanje vlastitog tijela. Tri stoljeća kasnije španjolski filozof Jose Ortega Y Gasset tu tvrdnju proglasio je besmislenom iskazavši stav kako nema smisla percipirati sebe kao odvojen entitet od ostatka svijeta.


U svojoj knjizi Meditacije o Quixoteu, objavljenoj 1914., on piše: 'Ja sam ja sam i moje okolnosti.' Time nam želi poručiti sljedeće: ako želimo ozbiljno promišljati o sebi samima i o smislu našeg postojanja, moram prihvatiti to da smo uvijek okruženi određenim okolnostima, koje su najčešće na određen način po nas ograničavajuće. Kada govorimo o tim ograničenjima, ne mislimo samo na ona vanjska kao što su fizičke prepreke (na primjer, u susjedov stan ne možemo slobodno ući jer su njegova vrata zaključana) ili one zakonske (ne smijemo ukrasti nešto iz susjedovog stana jer zakon brani krađu) već i na ograničenja koja proizlaze iz naših predrasuda ili našeg ponašanja koje je posljedica sustava vrijednosti u kojeg vjerujemo ili navika koje su nam nametnute u obitelji ili od strane šire zajednice. Na primjer, čovjek koji je odgojen u tradicionalnom kršćanskom duhu i istinski u njega vjeruje sam će sebi nametnuti ograničenje u vidu monogamije prema svom partneru pa će zato s njim htjeti sklopiti brak.


Zadatak filozofa, kako kaže Ortega, ne sastoji se u tome da samo definira te vanjske i unutarnje okolnosti već i u tome da ih pokuša promijeniti, učiniti ih boljima. Drugim riječima, njegova dužnost je osloboditi nas svih pretpostavki koje nužno nemaju veze s činjenicama te, ponajviše, poticati nas na prevladavanje gore spomenutih okolnosti. Na primjer, vojnici koji slave Božić na prvoj liniji fronte svjedoče ljudskoj potrebi za prevladavanjem vanjskih okolnosti, unatoč tome što su one nepovoljne. Jednako tako, osoba koja se protivi konzumaciji mesa pa sama to ne čini, ali prihvaća da postoje ljudi koji ga jedu, nadišla je svoja osobna, unutarnja ograničenja.

 

bozic u ratu


Kako bi nadišli vlastita unutarnja i vanjska ograničenja, kaže Ortega Y Gasset moramo prvo širom otvoriti oči i dobro pogledati sebe u ogledalo. Naime, prvo moramo početi mijenjati sebe da bi mogli mijenjati i vanjski svijet. Ipak, ta namjera da promijenimo svijet oko sebe ima određena ograničenja sama po sebi. Ponekad, naime, možemo zamisliti određenu verziju budućnosti kao kvalitetniju, pa čak i kao idealnu, ali možda je realno ne možemo ostvariti. Netko, na primjer, može smatrati da je komunizam idealno društveno uređenje no činjenica da je u više navrata propao ukazuje na suprotno. Upravo zbog toga Ortega Y Gasset kaže kako život vidi kao niz kolizija s budućnošću.


Ipak, treba li odustati od mijenjanja okolnosti zato jer one nisu ostvarive? On kaže kako takvo što nije sasvim točno. Ponekad se vrijedi boriti za promjene, čak i onda ako su šanse da će do njih doći malene. U svom djelu Revolt masa on kaže kako demokracija u sebi uvijek nosi opasnost tiranije većine. Živjeti 'kao i svi ostali' za ovog filozofa znači živjeti bez osobne vizije i bez osobne kreativnosti, što zapravo znači da – uopće ne živimo. Zbog toga je nužno upotrijebiti razum i razmisliti u što stvarno vjerujemo i zašto se želimo boriti – taj razum u sebi sadrži životnu energiju, kaže Ortega Y Gasset.


Svoje viđenje o ulozi filozofije istovremeno je dao i japanski filozof Hajime Tanabe. On nam kaže: 'Prije no što počnete filozofirati, priznajte!' No što točno moramo priznati? Prije no što damo odgovor na ovo pitanje trebamo otputovati u prošlost i podsjetiti se na filozofiju čovjeka u čijim mudrostima je Hajime Tanabe pronašao inspiraciju za svoje filozofsko djelovanje – Sokrata koji je priznao da zna da ništa ne zna. Upravo zbog toga jer je priznao vlastita ograničenja Sokrat je dokazao da je najpametniji čovjek u svojoj okolini.


Osim Sokratovog učenja, da bi razumjeli Tanabea trebamo razumjeti ideje budističkog monaha Shinrana koji je pripadao tzv. budističkoj školi Čiste zemlje. Ona se temelji na konceptu Čiste zemlje, koja predstavlja nebesko, odnosno 'čisto' stanište Bude. Shinrant kaže kako je prosvjetljenje moguće samo ako se oslonimo na vlastite snage. Drugim riječima, moramo priznati vlastito neznanje i vlastita ograničenja, i tek tada se možemo otvoriti tarikiju, odnosno tuđoj, vanjskoj pomoći. Kada je u pitanju konkretno budizam Čiste zemlje, tu vanjsku pomoć predstavlja Buda Amitaba, vodeći buda štovatelja Čiste zemlje, ujedno snažan zagovornik individualnosti. Inspiriran njime, kao i Sokratom, Hajime Tanabe nam poručuje kako priznavanjem vlastitih ograničenja postižemo tzv. stanje apsolutnog ništavila koje nas u konačnici dovodi do buđenja i mudrosti. Tek kada priznamo da je naša sposobnost razumnog poimanja svijeta oko sebe ograničena i da nam svi odgovori nisu poznati možemo početi istinski se baviti filozofijom.

 

litica


Za Tanabea filozofija nije tu kako bi pomoću nje pokušavali potvrditi ili opovrgnuti neku tezu. Ona nije intelektualna disciplina već predstavlja proces pomoću kojeg pokušavamo proniknuti u dubinu vlastitog bića. Tek kad priznamo vlastita ograničenja, kaže Tanabe, možemo ponovno otkriti samog sebe i doživjeti ono što on naziva smrću i uskrsnućem. Smrt i uskrsnuće ovdje ne treba shvatiti doslovno. Oni predstavljaju ponovno rađanje uma putem tarikija i prelazak od ograničenog poimanja sebe na ono prosvijećeno. Filozofija kao pojava, pak, nije jednostavno aktivnost koju prakticiramo već ona predstavlja proces koji se događa u nama u trenutku tog prijelaza u prosvjećenost do kojeg dolazi onda kada odbacimo vlastitu sebičnost i vlastita ograničenja. Taj fenomen Tanabe još naziva 'djelovanjem bez subjekta djelovanja.'


U konačnici ono što on svojim učenjem želi postići nije nalaženje odgovora na sva ona pitanja koja je filozofija stoljećima prije njega postavljala. On želi da preispitamo samu prirodu filozofije, a time i nas samih te nadiđemo vlastita ograničenja. U sljedećem nastavku ovog feljtona također ćemo se baviti ograničenjima, ovaj put onima koje nam nameće jezik kojeg govorimo. O tome će nam više reći austrijski filozof Ludwig Wittgenstein.

 

Demistificiramo filozofiju - svi nastavci 

 

 

FaLang translation system by Faboba

2012. © Fizzit.net

Top Desktop version